Funkcionalna endoskopska sinusna hirurgija (FESS) - prvi deo
Funkcionalna endoskopska sinusna hirurgija (FESS) - drugi deo
Funkcionalna endoskopska sinusna hirurgija (FESS) - treći deo
Funkcionalna endoskopska sinusna hirurgija (FESS) - četvrti deo
Funkcionalna endoskopska sinusna hirurgija (FESS) - peti deo
Funkcionalna endoskopska sinusna hirurgija (FESS) - peti deo
Kako se izvodi operativni zahvat funkcionalne endoskopske hirugije nosa i sinusa

Kada je postavljena dijagnoza oboljenja u nosu i sinusima u određenom broju slučajeva preporučuje se operativno lečenje funkcionalnom endoskopskom hirurgijom. U tom trenutku hirurg dobija seriju uobičajenih pitanja: Da li će boleti? Da li ću biti uspavan? Koliko dugo će trajati operacija? Koliko dugo ću ostati u bolnici?
Operacija se radi u opštoj endotrahealnoj anesteziji što omogućava miran rad hirurgu onoliko koliko je to potrebno od slučaja do slučaja. Postoperativni bol je sveden na minimum, ili ne postoji, zbog ranije spomenutih karakteristika hirurške metode minimalne invazije sluznice i drugih struktura nosa i sinusa. Nakon operacije pacijent se zadržava u bolnici do 24h ukoliko nema komplikacija u lokalnom ili opštem statusu.
Operativni zahvat (FESS) se izvodi pomoću "hladnih" instrumenata, hvatalica, grickalica, noževa, aspiratora i povremeno upotrebom bipolarnog elektrokautera, radi zaustavljanja krvarenja iz određenog krvnog suda, kao što su prednja ili zadnja etmoidalna, odnosno sfenopalatinalna arterija. Uprkos raširenom verovanju, u toku FESS-a nema upotrebe lasera, koblatora, radiofrekventnog noža, niti bilo koje "svemirske tehnologije". Instrumenti su maksimalno prilagođeni ovim operacijama i vrlo uspešno rade svoj posao, te upotreba te vrste novih tehnologija nije potrebna.
U toku operacije se uklanjaju polipi, oboleli delovi sluznice, deformacije hrskavice i kosti nosne pregrade, kao i sluznica i koštane pločice koje formiraju uske delove bočnog dela šupljine nosa u predelu ušća sinusa, tačnije "predsoblja" sinusa, preko kojih ovi komuniciraju sa šupljinom nosa. Upravo ti delovi predstavljaju mesto odakle bolest počinje i širi se na ostalu sluznicu nosa i sinusa. Značajno je ponoviti da su ovi delovi bili nedostupni operacijama u eri pre upotrebe endoskopa i specifičnih instrumenata. Uz odgovarajuću preoperativnu pripremu, dobru anesteziju, kontrolu krvnog pritiska tokom operacije, precizan i pažljiv rad, krvarenje je svedeno na minimum, a količina izgubljene krvi kreće se od 50 do 150 ml. Poređenja radi pri dobrovoljnom davanju krvi uzima se do 450 ml.
Pre otpusta pacijenta iz bolnice odstranjuju se tamponi iz nosa, ukoliko su postavljeni i pacijentu se savetuje mirovanje, izbegavanje većih fizičkih napora, višekratna toaleta nosa ispiranjem slanim rastvorima, a po potrebi i lekovi koje je lekar prepisao (npr. antibiotici, analgetici, antialergijski lekovi itd.). Kontrole lokalnog nalaza su obavezne i sprovode se endoskopijom u intervalima koje određuje hirurg operator. Pacijenti se u roku od 7 do 10 dana vraćaju uobičajenim životnim aktivnostima.
Ukoliko vam je postavljena neka od dijagnoza oboljenja nosa i sinusa Opšta bolnica „Sveti Jovan“ u Zrenjaninu vam stoji na raspologanju u smislu endoskopske dijagnostike i operativnog lečenja.
Mr sc. med. dr Goran Pudar - otorinolaringolog
![]() | Rođen u Zrenjaninu, 1967. godine. Osnovnu školu i srednju Medicinsku školu završio u Zrenjaninu sa odličnim uspehom. 2003. godine završio specijalizaciju iz otorinolaringologije na ORL Klinici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu sa ... |










